STRUKTURNI INSTRUMENTI

U fazi približavanja članstvu u Europskoj uniji, Republika Hrvatska bila je u obvezi pripremiti niz dokumenata kojima će definirati ukupne državne ciljeve, odnosno rast i zapošljavanje u okviru konkurentnog tržišnog gospodarstva kojeg će ona biti dio i čijem će razvoju doprinositi.

Razvojna strategija Republike Hrvatske sadržana je u nekoliko važnih strateških i razvojnih dokumenta, među kojima se posebno ističe Strateški okvir za razvoj (Strategic Development Framework) 2006.- 2013. koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila u kolovozu 2006. godine, nakon provedenih javnih konzultacija sa sindikatima, nevladinim organizacijama, poslovnom zajednicom i širom javnošću.

SOR predstavlja krovni strateški razvojni dokument na temelju kojega će se izrađivati sve buduće sektorske strategije. Dokument definira glavni strateški cilj za razdoblje 2006. - 2013. kao rast i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća.

Vlada je u svibnja 2007.  usvojila Okvir za usklađenost strategija (Strategic Coherence Framework) 2007.–2013. kao temeljni strateški dokument za korištenje pretpristupnog programa IPA u dijelu programa koji se odnosi na promicanje gospodarskog i socijalnog razvitka Republike Hrvatske.

Na navedenim poslovima ostvarena je suradnja s tijelima državne uprave, nevladinim sektorom i službama Europske komisije.

Proces izrade Okvira za usklađenost strategija 2007.-2013. predstavljao je izuzetno značajno iskustvo u kontekstu priprema za korištenje sredstava kojima Europska Unija financira provedbu ciljeva kohezijske politike, a koja će RH biti na raspolaganju nakon stjecanja statusa države članice. Republika Hrvatska iz strukturnih fondova EU i Kohezijskog fonda svakako može očekivati značajnu financijsku potporu za provođenje sektorskih politika i projekata. Budući da je proces pripreme Okvira za usklađenost strategija 2007.-2013. u potpunosti slijedio načela na kojima se temelji priprema programskih dokumenata za strukturne fondove Europske unije i Kohezijski fond, stečena iskustva i znanja predstavljaju kvalitetnu osnovu za provođenje sličnih zadaća u kontekstu punopravnog članstva, te potvrdu napora i ambicije da se na tom putu uspije. Njegova priprema predstavlja neku vrstu treninga za administracije zemalja kandidata, kako bi što bolje bili pripremljeni za izradu sličnog dokumenta koji se zahtijeva i kod Strukturnih i kod Kohezijskog fonda, odnosno Nacionalnog strateškog referentnog okvira (National Strategic Reference Framework ).

Pravni okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike određen je Uredbom Vijeća koja uređuje opće odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj (EERR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF) (br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006.g.) i povučenom Uredbom br. 1260/1999. Osnovne odredbe pojačane su detaljnijim uredbama koje se tiču pojedinačnih financijskih instrumenata, i to:

- Uredba br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006.g. o EFRR i  povučena Uredba br. 1783/1999;
- Uredba br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006.g. o ESF i povučena Uredba br. 1784/1999;
- Uredba Vijeća (EC) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006.g. kojom se osniva Kohezijski fond i  povučena Uredba (EC) br. 1164/94.

Kohezijska politika Europske unije danas nastoji omogućiti ispunjenje cilja „stvaranja Europe najkonkurentnijim mjestom na svijetu, s više radnih mjesta i s boljim radnim mjestima”. U programskom periodu 2007.-2013., kohezijska politika značajno doprinosi provedbi Lisabonske strategije, s najvećom koncentracijom prirodnih i drugih resursa koji su potrebni kako bi se potaknuo rast, stvorila radna mjesta i inovacije u zemljama članicama EU. Kohezijska politika se, s iznosom od oko 200 milijardi eura koje su osigurane za ove ciljeve,  uklapa u provedbu obnovljene Lisabonske strategije.

Nacionalni strateški referentni okvir (National Strategic Referent Framework) pripremljen je za programski period 2012.-2013. i predstavlja odgovor na Strateške kohezijske smjernice Zajednice. On je strukturiran u skladu s odredbama Uredbe Vijeća 1083/2006 koja definira opće smjernice vezano uz EFRR, ESF i Kohezijski fond. NSRO predstavlja nastavak napora i naučenih lekcija iz pretpristupnog  programskog perioda IPA. Ovakva veza osigurava da se razvojne potrebe koje su bile ranije definirane, te pravci djelovanja koji su primjenjivani u procesu integracije u Europu tijekom pretpristupnog perioda budu na najbolji način uzete u obzir i u periodu nakon ulaska u EU u pojedinim sektorima i područjima intervencije s ciljem promoviranja konvergencije između RH i EU.

Kao takav, NSRO 2012.-2013. je ključni strateški dokument i referentna točka za korištenje strukturnih instrumenata u Hrvatskoj nakon njenog ulaska u EU. On definira prioritete koji će se financirati zajedničkim sredstvima, kako EU tako i nacionalnim, u skladu s europskim i nacionalnim ciljevima i smjernicama. Prioriteti i prioritetne osi koje su u njemu definirane preuzete su i dalje razvijane kroz odgovarajuće operativne programe.

Ovaj pristup predstavlja kontinuitet ranijih osnovnih načela koja su prihvaćena kroz Strateški koherentni okvir i Operativne programe vezane uz IPA komponente III i IV.

Tematski prioriteti NSRO-a odražavaju se u konkretnom planiranju operacija uključenih u odgovarajuće prioritetne osi i ključna područja intervencije koja su definirana u svakom od pet pojedinačnih operativnih programa koja su trenutačno u izradi u RH, pa tako i Operativnom programu »PROMET« 2012.-2013.

  • INFORMACIJA - o provedbi postupka određivanja sadržaja strateške studije o značajnom utjecaju na okoliš - Operativnog programa “PROMET” 2012.-2013. >>> više >>>
     
Sve gore navedene reference i pripreme vezano uz pristupanje Republike Hrvatke Europskoj uniji temelje se na pretpostavci kako će Republika Hrvatska postati članica EU početkom 2012. godine. U tom slučaju RH imala bi razdoblje od dvije godine članstva (do kraja 2013.), unutar tekućeg sedmogodišnjeg programskog razdoblja 2007.-2013. godine, te je slijedom toga izrađen je odgovarajući nacrt Operativnog programa za promet 2012.-2013. Međutim, uslijed promijenjenih okolnosti odgođenoga pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji do sredine 2013. godine, ovaj Operativni program stavljen je van snage, dok je Europska komisija predložila da se svi novi operativni programi vežu uz program IPA.

Operativni program "Promet", koji je izrađen za razdoblje 2007. - 2009. godine kao Operativni program za IPA-u, do sada je imao nekoliko modifikacija/produženja u okviru programa IPA, budući da RH još uvijek ima do sredine 2013. godine pristup europskim pretpristupnim fondovima, dok će u drugoj polovini 2013. godine, kada Republika Hrvatska postaje članica Europske unije, uslijediti razdoblje korištenja europskih strukturnih instrumenata. Za to šestomjesečno razdoblje (druga polovina 2013.) izrađen je nacrt Operativnog programa "Promet" 2007. - 2013. godine i Sažetak na hrvatskom jeziku, koji se odnosi na strukturne instrumente, no odlučeno je da naziv obuhvati cijelo sedmogodišnje programsko razdoblje 2007. - 2013. godine. Razlog za ovakvu odluku jest u činjenici što, premda se mijenjaju izvori financiranja, predviđene aktivnosti (prioritetne osi), ostaju iste u cijelom tekućem programskom razdoblju.

Prema regulativi Europske unije za operativne programe moraju se održati partnerske konzultacije, dok se za operativne programe za strukturne instrumente mora izraditi Strateška studija značajnog utjecaja operativnog programa na okoliš.

Slijedom rečenoga održane su partnerske konzultacije o nacrtu Operativnog programa "Promet" 2007. - 2013. godine, te je izrađena Strateška studija značajnog utjecaja na okoliš Operativnog programa "Promet" 2007.-2013.

Tijekom mjeseca lipnja 2012. godine daje se javni uvid u (Objava) , Mišljenje, ne tehnički Sažetak studije i Stratešku studiju značajnog utjecaja na okoliš Operativnog programa 2007.-2013.(11.pdf dokumenata):

1. Naslovna - SSUO - Operativni program „Promet“ 2007-2013
2. Ovlaštenje MZOPUG - SPUO
3. Ovlaštenje MZOPUG - Priroda
4. Odluka - Strateška studija
5. Tekstualni dio - SPUO
6. Prilog 1 - Sava - Područja Nacionalne ekološke mreže I
7. Prilog 2 - Sava - Područja Nacionalne ekološke mreže II
8. Prilog 3 - Sava - Područja Nacionalne ekološke mreže III
9. Prilog 4 - Sava - Staništa I
10. Prilog 5 - Sava - Staništa II
11. Prilog 6 - Sava - Staništa III