U Ministarstvu održan sastanak na temu 'Hrvatske luke u službi osnaživanja Hrvatske trgovine i izvoza'

ZAGREB, 01.02.2018.
U radu sastanka na temu „Hrvatske luke u službi osnaživanja hrvatske trgovine i izvoza“, koji je održan jučer, 31. siječnja u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture s ciljem uspostave što kvalitetnijeg dijaloga između dionika hrvatskog gospodarstva i lučkog sustava, sudjelovali su predstavnici luka, lučkih uprava i koncesionara, željezničkih tvrtki iz resora, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, kao i mnogi drugi, a sastanak je ispred resornog Ministarstva inicirala i vodila državna tajnica za more, Maja Markovčić Kostelac, uz nazočnost državne tajnice za promet resornog Ministarstva, Nikoline Brnjac.

„Država se u principu na bavi biznisom, ali bi država trebala stvoriti dobar regulatorni okvir i potaknuti sve one mjere koje će ubrzati razvoj poslovnih procesa. U suradnji s kolegicom Brnjac, u čijem je portfelju kopneni prijevoz, željela sam prvi puta inicirati jedan ovakav razgovor, između predstavnika hrvatskog gospodarstva, i lučkog sustava, a kako bismo razgovarali o tome što je sve potrebno napraviti kako bi naše luke, bile kvalitetan partner za uvoz-izvoz hrvatskih proizvoda i uopće za razvoj hrvatskog gospodarstva“, istaknula je u svojem obraćanju državna tajnica Markovčić Kostelac.

„Svi znate kako je današnji lučki sustav, njegov budući razvoj i planiranje, bez kopnenog prometa, prije svega željezničkog, gotovo pa ne zamisliv. Trenutni omjer 30:70, u korist cestovnog prijevoza, dugoročno je neodrživ, zato i jesmo danas ovdje. Podržavam ovu inicijativu te se nadam da je ovo samo jedan u nizu sastanaka“, istaknula je državna tajnica Nikolina Brnjac.

U nastavku sastanka okupljenima se obratila gđa Maja Markovčić Kostelac, koja je prisutne podsjetila na ulogu i značaj koje lučke uprave imaju za razvoj luka u Republici Hrvatskoj:

„Lučke uprave promatram kao subjekte od presudne važnosti za razvoj lučkog sustava. Ukupnost tarifnih modela koji se pritom primjenjuju u lukama i o kojima direktno ovisi konkurentnost luka, izravno je povezana s njihovim poslovanjem i ne može se promatrati odvojeno od aktivnosti lučkih uprava. Dakle, lučka uprava je poput krojača koji u rukama ima „sukno i škare“. S tim u vezi zalagat ću se za dodatno jačanje lučkih uprava tj. administrativni i legislativni support, kao i za njihovu veću samostalnost u radu. Istovremeno od lučkih uprava očekujem da na osnovu svih raspoloživih poslovnih rezultata promišljaju i predlažu načine unaprjeđenja poslovanja luka, vodeći pritom računa o zaštiti nacionalnih interesa i potreba“, rekla je državna tajnica Markovčić Kostelac te dodala kako je s tim u vezi pokrenut i postupak donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će Republici Hrvatskoj omogućiti još bržu i potpuniju implementaciju nacionalne Strategije razvoja luka od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa.

„Ovim će se zakonskim rješenjem u mnogočemu pospješiti konkurentnost hrvatskog lučkog sustava, te ga pritom učiniti atraktivnim, kako za potencijalne ulagače, tako i sve ostale korisnike“, istaknula je državna tajnica Markovčić Kostelac.

Na sastanku je kao tema posebno izdvojeno pitanje ujednačavanja statusa svih poslovnih subjekata, odnosno koncesionara u lukama, a u cilju poštivanja zakonitosti tržišnog natjecanja. Također, istaknuta je potreba definiranja legislative, odnosno pojednostavljenje administrativnih postupaka u lukama, kao i pitanje reguliranja PDV-a.

U sklopu rasprave na skupu je bilo riječi i o drugim vidovima prometa, poput riječnog. Podsjetimo, radi se o uistinu bitnom elementu unaprjeđenja prijevoza roba i tereta. Za primjer je pritom uzeta najavljena revitalizacija plovnog puta rijeke Save, do razine IV, odnosno V. kategorije plovnosti, što je u skladu sa važećim europskim standardima.

Vezano za trenutno stanje prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj, na sastanku je jasno istaknuta potreba stvaranja kvalitetnih pretpostavki za uspostavljanje i razvoj intermodalnog prometa. Naime, razvoj hrvatskih luka ne možemo planirati bez konkretnog infrastrukturnog prometnog sustava, koji u svojoj sveukupnosti mora pratiti potrebe suvremenog poslovanja u obavljanju poslova prihvata i otpreme brodova i tereta.