Priopćenje Ministarstva povodom upozorenja Europske komisije zbog nepravodobnog prenošenja Direktive 2014/61/EU

ZAGREB, 30.09.2016.
Slijedom upućenoga upozorenja Europske komisije o kašnjenju Republike Hvatske u razvoju digitalnog tržišta zbog nepravodobnog prenošenja Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske, resorno Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture daje sljedeće očitovanje:

Republika Hrvatska u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga već godinama redovito i pravodobno usklađuje svoj zakonodavni okvir s mjerodavnom pravnom stečevinom EU, odnosno s europskim direktivama koje se ne primjenjuju neposredno, već se na odgovarajući način prenose u domaći pravni poredak, stoga je resorno Ministarstvo na vrijeme pristupilo prenošenju odredaba Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina u nacionalno zakonodavstvo.

Nacrt prijedloga Zakona kojim se prenosi navedena Direktiva u cijelosti je dovršen, provedeno je javno savjetovanje, kao i cjelovit postupak procjene učinaka propisa, te su prikupljena mišljenja svih nadležnih državnih tijela. Međutim, u međuvremenu su nastupile okolnosti na koje nismo mogli utjecati: Vladi Republike Hrvatske izglasovano je nepovjerenje te je nastavila djelovati u tehničkom mandatu, a Hrvatski sabor je raspušten, te nije bilo moguće dovršiti zakonodavni postupak u skladu s rokovima iz Direktive.

O navedenim okolnostima Republika Hrvatska pravodobno je obavijestila Europsku komisiju službenim diplomatskim kanalima u djelokrugu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, u svibnju 2016. godine, i to u obrazloženom očitovanju na Pismo službene obavijesti Europske Komisije, što predstavlja prvu fazu predsudskog postupka zbog nepravodobnog prenošenja pravne stečevine EU.

Budući da se očekuje konstituiranje Hrvatskoga sabora te stupanje na dužnost nove Vlade Republike Hrvatske, već pripremljeni zakon trenutačno ne može biti donesen, a Europska komisija je pokrenula drugu fazu predsudskog postupka upućivanjem obrazloženog mišljenja Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, što je uobičajeni postupak koji Europska komisija provodi prema svim državama članicama u takvom slučaju. U obrazloženom mišljenju Europska komisija pozvala je Hrvatsku da u roku od dva mjeseca poduzme potrebne mjere u cilju donošenja zakona za usklađivanje s navedenom Direktivom.

Republika Hrvatska pripremit će odgovor na obrazloženo mišljenje Europske komisije, u kojem će istaknuti da će se Nacrt prijedloga Zakona, kojim se prenosi Direktiva 2014/61/EU u domaći pravni poredak, uputiti u postupak donošenja Vladi RH i Hrvatskome saboru odmah po njihovu konstituiranju, odnosno stupanju na dužnost nove Vlade, a nakon provedbe prethodnog postupka pri nadležnim državnim tijelima. Također, usporedno s time dovršit će se i postupak izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojima će se prenijeti jedan manji dio odredaba predmetne Direktive.

U odnosu na navode da RH kasni s razvojem digitalnog tržišta treba reći da je razlog tom kašnjenju činjenica da su izostala očekivana velika ulaganja operatora, i to ponajprije u svjetlovodne pristupne mreže, zbog čega je država odlučila izgradnju tih mreža sufinancirati putem fondova EU u područjima u kojima ne postoji komercijalni interes za ulaganja.

U odnosu na navode o 30% višim troškovima brzog interneta od prihvatljive granice želimo naglasiti da takvo stajalište nema uporišta u obrazloženjima Direktiva 2014/61/EU. Međutim, novi Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, kojim će se prenijeti Direktiva, propisuje mjere za izgradnju integrirane infrastrukture i sinergiju sektora koji grade linijsku infrastrukturu. Budući da oko 70% svih troškova izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture otpada upravo na građevinske radove, to će se cijena postavljanja te infrastrukture značajno smanjiti podjelom troškova u tom dijelu između zainteresiranih subjekata koji grade linijsku infrastrukturu na određenom području.

Navedeno se dakako ne odnosi na maloprodajne cijene internetskog priključka ni cijene prijenosa podataka, jer maloprodajne cijene, koje plaća krajnji korisnik, uređuje samo tržište, i takve cijene nisu podložne regulaciji.