Pomoćnik ministra Igor Butorac sudjelovao na radnom sastanku Dunavske strategije u Vukovaru

VUKOVAR, 28.10.2014.
Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Igor Butorac u Vukovaru je pozdravnim govorom otvorio 6. sastanak radne skupine za Dunavsku strategiju koji se, po prvi puta u organizaciji Lučke uprave Vukovar i Agencije za vodne putove, održava u Hrvatskoj od 28. do 29. listopada 2014.

Radni sastanak okupio je više od stotinu sudionika iz zemalja dunavske regije, Rumunjske, Austrije, Srbije, Slovenije, itd., kako bi raspravili i pronašli rješenja za unaprjeđenje prometne infrastrukture unutarnjih vodnih putova i administrativnih procesa.

U ime Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, kao kontaktne točke za 1a područje: Unaprjeđenje mobilnosti i intermodalnosti – Unutarnji vodni putovi, na sastanku su uz pomoćnika Butorca sudjelovali načelnik Sektora unutarnje plovidbe Janko Brnardić i Krunoslav Sopček te iz Sektora za fondove EU, koordinatorica za kontaktnu točku 1a Ana Barišić i Irena Radoš.

Uloga Ministarstva kao koordinatora kontaktne točke unutar prioritetnog područja Unaprjeđenje mobilnosti i intermodalnosti nadzor je i osiguravanje provedbe Deklaracije o učinkovitom održavanju infrastrukture unutarnjih vodnih putova na Dunavu i njegovim plovnim pritocima, Savi i Dravi. „Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture potpisalo je Deklaraciju 2012. godine u Luxembergu zajedno s ostalih sedam zemalja dunavske regije i prema Akcijskom planu razvija ciljeve Strategije, a to su povećanje teretnog prometa na Dunavu za 20 posto do 2020. u odnosu na 2010. godinu, rješavanje prepreka plovnosti, uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih dijelova Dunava i njegovih plovnih pritoka te uspostavljanje učinkovitog upravljanja infrastrukturom do 2015. godine.“, naglasio je pomoćnik ministra Butorac te dodao kako su, u suradnji s lučkim upravama i Agencijom za vodne putove, prema spomenutim ciljevima detektirani i razvijani novi projekti važni za razvoj unutarnje plovidbe.

„Uprava za unutarnju plovidbu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture prepoznaje potrebu pripreme projekata koji će doprinijeti stvaranju dobre osnove za razvoj cijelog sektora unutarnje plovidbe. Svi projekti, koji se razvijaju u Sektoru unutarnje plovidbe i Sektoru za fondove EU usmjereni su na ispunjenje svih nužnih preduvjeta s ciljem izjednačavanja unutarnje plovidbe s ostalim prometnim sektorima u Hrvatskoj kako bi se stvorilo visoko učinkovito prometno tržište.“, zaključio je pomoćnik Butorac i naveo samo neke od tih projekata: Unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save, projekt Luka Vukovar-Nova luka istok, Riječni informacijski sustav, ASCIS – Autonomous Ship Conteiner Inspector System i drugi.

Uz unaprjeđenje prometne infrastrukture unutarnjih plovnih putova te administrativnih procesa i izazova, na radnom sastanku govora je bilo i o TEN-T studiji za Rajna – Dunav koridor, na kojem se nalaze i hrvatske četiri luke Vukovar, Slavonski brod, Osijek i Sisak, o održavanju Master plana za Dunav i njegove pritoke, te o rješavanju, odnosno otklanjanju brodskih olupina iz Dunava. Predstavnici Europske komisije iz DG Regio-a predstavili su mogućnosti financiranja projekata u sektoru unutarnje plovidbe kroz CEF Instrument, vrijedan 26 milijuna eura za koji je u rujnu ove godine otvoren prvi poziv za prijavu projekata.

Osim predstavnika Europske komisije sudionicima su se kao domaćini obratili gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava i ravnateljica Lučke uprave Vukovar, suorganizatorica sastanka Božana Matoš, te Reinhard Vorderwinhler, predstavnik zemalja koordinatora Dunavske strategije, Austrije i Rumunjske.

Dunavska strategija  program je kojim se želi potaknuti bolja suradnja i koordinirano djelovanje u ostvarenju zajedničkih ciljeva 14 zemalja dunavskog riječnog sliva. U program je uključeno osam zemalja članica EU: Hrvatska, Austrija, Bugarska, Češka, Mađarska, Njemačka (Baden−Württemberg), Bavarska, Rumunjska, Slovačka, i Slovenija, a države partneri su: BiH, Crna Gora, Moldova, Srbija i Ukrajina.

Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna stanovnika dunavske regije, koji bi se trebao postići kroz poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa te plovnosti rijeka uz korištenje obnovljivih izvora energije, budući je jedan od ciljeva očuvanje okoliša, čiste vode i bioraznolikosti. Dunavskom strategijom također je dogovorena zajednička suradnja na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama kako bi se regiju promoviralo kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju.