Obilježena 40. obljetnica željezničke nesreće u Zagrebu

ZAGREB, 29.08.2014.
Na prigodnoj komemoraciji na zagrebačkom groblju Mirogoj, danas je obilježena 40. obljetnica najveće željezničke nesreće u ovom dijelu Europe koja se dogodila 30. kolovoza  1974. godine na zagrebačkom Glavnom kolodvoru.

Tim povodom Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture, Danijel Krakić, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Robert Frdelja, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, sa suradnicima položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen - grobnici žrtava željezničke nesreće na Mirogoju.

Te kobne večeri 30. kolovoza izvanredni međunarodni vlak koji je vozio na relaciji od Atene preko Zagreba do Dortmunda se zbog prevelike brzine nije uspio zadržati na tračnicama u zavoju ispred Zagreb Glavnog kolodvora. Vlak je u zavoj ušao brzinom od oko 100 km/h, iako je dozvoljena brzina bila 50 km/h, što je izazvalo oštećenja na vagonima i uzrokovalo njihovo prevrtanje. Vagoni su ostali razasuti i prevrnuti po čitavome kolodvorskom području, pri čemu je poginulo 167 osoba i dio neidentificiranih osoba, a 90 putnika preživjelo je zadobivši teže i lakše ozljede.

Odgovornost za nesreću snosili su strojovođa, kasnije osuđen na 15 godina zatvora, i pomoćnik strojovođe, kasnije osuđen na osam godina zatvora. Istragom je utvrđeno da su strojovođa i njegov pomoćnik do tada radili ukupno 45 sati. Danas, prema Pravilniku o radnom vremenu, radno vrijeme strojovođe koji upravlja putničkim vlakom u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 10 sati, a neprekidno u jednoj smjeni dulje od šest sati.

Poginuli su pokopani u zajedničku grobnicu na Mirogoju koja je nakon 40 godina pretrpjela mnoga oštećenja pa je HŽ Infrastruktura raspisala natječaj za projekt obnove spomen-grobnice žrtava te željezničke nesreće. Očekuje se da će radovi na njezinoj obnovi početi još ove jesni, i to u skladu s odobrenjem Ministarstva kulture i rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode jer je pod njihovom ingerencijom.

Spomen - grobnica izvedena je prema internome projektu, s prostornom skulpturom akademskog kipara Vojina Bakića.