Završen projekt izrade nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske kao preduvjet za sufinanciranje projekata iz fondova EU

ZAGREB, 30.07.2014.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je obilježen završetak projekta izrade Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske, koji je započeo 23. srpnja 2013. godine, a koja će nakon procesa javnih konzultacija u rujnu biti upućena Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.

Nacrt buduće Strategije izrađen je na osnovi prethodno izrađenih sektorskih prometnih razvojnih strategija i zasniva se na definiciji postojećih prometnih uvjeta i određivanju budućih ciljeva koji će omogućiti učinkovit, integriran i održiv razvoj svih prometnih sektora u Republici Hrvatskoj, cestovnog, željezničkog, morskog prometa i morskih luka, unutarnjih vodnih putova, zračno te gradsko-prigradskog prometa.

„Izrada strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš, bio je jedan od preduvjeta Europske komisije za sufinanciranje iz fondova EU za programsko razdoblje 2014.-2020.“, rekao je na zatvaranju projekta kojim se izrađivao nacrt Strategije pomoćnik ministra za infrastrukturu i fondove EU Marko Lončarević i naglasio kako nam je izrađeni nacrt tog dokumenta dao mogućnost korištenja sredstava EU u sektoru prometa u programskom razdoblju 2014.-2020., a koje bez tog dokumenta ne bi bilo moguće. „Riječ je o milijardu i 300 milijuna eura, od čega 400 milijuna možemo dobiti iz Europskog fonda za regionalni razvoj i nešto više od 900 milijuna iz Kohezijskog fonda. Osim ovih miljardu i 300 milijuna eura, Republika Hrvatska na raspolaganju ima još jedna instrument EU, a to je Instrument za povezivanje Europe, odnosno Connecting Europe Facility – CEF Instrument. Iz njega će Republika Hrvastka, samo za sektor prometa na raspolaganju u iduće 3 godine imati 456 milijuna eura.“, dodao je pomoćnik Lončarević.

„Usvajanjem Strategije Hrvatskoj se omogućava još ove godine povlačenje novca iz EU fondova iz razdoblja 2007.-2013., dok se sufinanciranje većine drugih spremnih projekata očekuje u razdoblju 2014.-2020.,a među njima su primjerice projekti mostovi Čiovo, Svilaj i Nova Gradiška te obilaznica oko Splita i Vodica.“

Osnovni pristupi korišteni pri izradi dokumenta su sektorski i funkcionalno-regionalni: sektorski pristup podrazumijeva da se ključni sektori prometa (željeznice, ceste, unutarnji plovni putovi, pomorstvo i zračni) promatraju u međusobnom preklapanju, dok funkcionalno regionalni podrazumijeva identifikaciju funkcionalnih regija Republike Hrvatske na temelju prometne potražnje i interakciju, koje nikad prije nisu uvrštene u strateške dokumente niti promatrane kroz prometno planiranje.

Upravo je funkcionalno regionalni pristup koji definira pet funkcionalnih regija: Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Sjeverni Jadran, Sjeverna i središnja Dalmacija te Južna Dalmacija, jedan od elemenata koji ovoj Strategiji daju reformski karakter. Osim u novom kontekstu funkcionalnih regija, Strategija Republiku Hrvatsku sagledava i u novoj ulozi države članice Europske unije, što definira i opći cilj Strategije prometnog razvoja, a to je postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na teritoriju Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu nakon njezina pristupanja u srpnju 2013. Strateško planiranje s poimanjem prometnog koncepta u kojem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga u RH također je novina, kao i uvođenje novog sektora javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti na nacionalnom nivou.

Samu izradu nacrta Strategije prometnog razvoja Republike, čija vrijednost iznosi 331.900,00 eura i sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007.-2013., predstavio je Ignacio Balsa, stručnjak u konzorciju tvrtke IDOM Ingenieria y Consultoria S.A i OTP Hungaro Projekt koji je bio angažiran na projektu.

Nacrt Startegije prometnog razvoja izrađivan je u šest koraka u kojima je: Ministarstvo osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zračnog prometa, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija; zatim su Sektorske prometne strategije objedinjene u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH, koji je zajedno s pripadajućom Strateškom procjenom utjecaja na okoliš prošao proces javnih konzultacija nakon čega će biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.

Važan korak koji nas očekuje, a koji Ministarstvo po prvi puta izrađuje u Republici Hravtskoj je izrada nacionalnog Prometnog modela, koji će biti baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela.

Prometni podaci koji će se dobiti izradom nacionalnog modela ugradit će se u postojeći nacrt Strategije nakon čega će ona biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve sektore prometa.