Predstavljeni nacrti dokumenata Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i Strateške studije utjecaja na okoliš

ZAGREB, 01.07.2014.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture danas je održano javno izlaganje nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajuće joj Strateške studije utjecaja na okoliš koje su procesu javne rasprave od 26. lipnja do 27. srpnja 2014. godine.

Uvodnu prezentaciju nacrta Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske održao je ministar Siniša Hajdaš Dončić u kojoj je obrazložio potrebu izrade nove prometne strategije koja će biti temelj sveobuhvatnog, intermodalnog, razvojnog i društveno odgovornog prometnog sustava.

„Potreba za izradom Strategije prometnog razvoja, temeljnog i sveobuhvatnog dokumenta koji definira ciljeve razvoja i prioritete za ulaganja u prometnu infrastrukturu nametnula se iz nekoliko razloga. Prvi je činjenica da je postojeća Strategija prometnog razvoja donesena još 1999. godine, s prognozama u pojedinim prometnim područjima do 2010. godine. Ta Strategija temelji se na podacima starim gotovo 20 godina. Velik dio prometne infrastrukture (posebno u dijelu cestogradnje, u prvom redu autocesta) u međuvremenu je izgrađen, a neke zračne luke danas u jednoj godini ostvare promet kakav su nekad ostvarile sve zajedno na godišnjoj razini. U posljednjih 15 godina, doživjeli smo razvoj novih tehnologija koje mogu doprinijeti boljim i bržim uslugama, potrebe i navike stanovništva za mobilnošću su se promijenile, kao i količina tereta koji se prevozi. Sve to zahtijeva jasno definiranje potreba za ulaganjem u prometnu infrastrukturu.“, naglasio je ministar te kao drugi razlog naveo hrvatsko članstvu u Europskoj uniji. „Hrvatska je prošle godine prihvatila svoju najveću prometnu reformu uspostavom jedinstvene transeuropske prometne mreže TEN-T mreže i dodatnog CEF fonda za financiranje prometnih prioriteta do 2020. godine. Definiranjem TEN-T mreže (Osnovne i Sveobuhvatne), rascjepkana mreža europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) ujedinjena je u jedinstvenu infrastrukturu te su definirani prometni pravci i infrastruktura čiji razvoj je predviđen do 2030, odnosno 2050. godine.“

Važno je naglasiti i kako se u tom procesu, u kojem su sve države članice ušle u reforme infrastrukturnih politika, Hrvatska svojim članstvom u EU našla pred novim izazovima koji uključuju otvoreno tržište roba i usluga, otvoreno kretanje roba i putnika, ulazak u Schengenski prostor, zahtjeve intermodalnosti i interoperabilnosti prometnih sustava zemalja članica koje velikim dijelom definiraju potrebu za reformiranjem dosadašnje infrastrukturne prometne politike.

Tijekom pregovora, Hrvatska je u okviru poglavlja Promet razgovarala i o svojoj budućoj poziciji u okviru TEN-T mreže, a tijekom posljednje dvije godine i definirala prometne koridore Osnovne mreže (Mediteranski i Rajna – Dunav koridor) te Osnovnu i  Sveobuhvatnu mreži TEN-T-a. Važno mjesto u hrvatskoj prometnoj povezanosti su i njezini pan-europski koridori s državama nečlanicama (željeznički i cestovni pravac Vb, Vc, i X. koridor). Takav položaj određuje i potrebe i prioritete razvoja prometa.

Kao treći važan razlog za donošenje Strategije ministar Hajdaš Dončić istaknuo je mogućnost financiranja prometne infrastrukture iz novih izvora – fondova Europske unije. „Dosad je prometna infrastruktura najveći dijelom bila financirana od strane države, kreditnim zaduženjima. Moramo naći način za drugačiji izvor za prometna ulaganja, posebice u politici mjera prekomjernog deficita. Po prvi puta smo u jednom programskom razdoblju kao država članica i imamo pravo na korištenje strukturnih i kohezijskog fonda te smo proces izrade Strategije započeli i kako bi ispunili jedan od preduvjeta (tzv. ex-ante uvjeta) Europske komisije za sufinanciranje kroz EU fondove za programsko razdoblje 2014.-2020“, dodao je ministar i kazao da je izrada strateškog planskog dokumenta za sve prometne sektore s pripadajućom strateškom procjenom utjecaja na okoliš upravo ta obveza. „Na ovaj način, imamo temelj za financiranje svih postojećih projekata do 2016. godine iz Strukturnih, Kohezijskog, CEF fonda, EIB i EBRD kredita te projekata u financijskom razdoblju od 2014.-2020. Budući da Strategija definira ciljeve do 2030. godine, uz određene izmjene, ona će služiti i kao temelj za buduća financijska razdoblja.“, zaključio je ministar.

Ono što je novo u izradi Strategije prometnog razvoja je i činjenica da je nova metodologija izrade dogovorena s Europskom komisijom, a upravo u svrhu omogućavanja financiranja prometnih projekata s Akcijskim planom do 2016. Ovakvu metodologiju za izradu svojih strateških dokumenata, primjenjuje većina država članica koje imaju pristup Kohezijskom fondu poput Mađarske, Slovačke, Slovenije, Češke.

Upravo je o tome na javnom izlaganju dokumenata govorio i Lothar Zeller, član JASPERS tima zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama, koji je istaknuo kako je Hrvatska kao najnovija članica Europske unije imala i najmanje vremena za pripremu za financijsko razdoblje 2014.-2020. „Unatoč tome što ste u usporedbi s drugim zemljama imali najmanje vremena, imate jedan od najzrelijih strateških dokumenata, koji vam je bio Ex-ante uvjet, ali ne i jedini razlog za izradu dokumenta. Ova Strategija ne radi se samo zbog korištenja sredstava EU nego je ona i osnova razvoja.“, rekao je Zeller te dodao kako ovo nije finalni dokument već prvi korak u kojem je bilo potrebno detektirati ono što znamo i ono što ne znamo, definirati potrebe sektora te na osnovu analiza stvoriti dokument koji će se nastaviti razvijati prema prometnim potrebama. „Ovo je dovoljno dobar dokument da ispuni ex-ante uvijete i Republici Hrvatskoj omogući korištenje fondova EU.“, zaključio je Zeller.

Metodologija izrade Strategije podrazumijeva sektorski pristup, prikupljanje relevantnih informacija i podataka o prometu, temeljem kojih se analizira potreba za razvojem infrastrukture i usluga. Dodatno se razmatraju potrebe za mobilnošću stanovnika, kretanjem roba te postavljaju određene pretpostavke o razvoju prometa i procjenjuje njihovo ispunjavanje.  Upravo zato je za svaki prometni sektor izrađena trenutna SWOT analiza te su postavljene pretpostavke za buduće razdoblje. Identificirani su oni projekti koji bi se sufinancirali sredstvima EU fondova i to prije kraja 2016.

Strategija i po prvi puta definira posebni sektor javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti – kao važnog prometnog područja prvenstveno u prijevozu putnika. Sektor je definiran ovisno o zemljopisnim različitostima u Hrvatskoj – pa pokriva područje od prigradske željeznice do trajektnog povezivanja otoka s kopnom, a najveća mu je karakteristika upravo intermodalnost. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ima ulogu koordinatora razvoja ovog vida prometa koji je prvenstveno u domeni lokalne i regionalne samouprave – kroz reguliranje zakonodavstva i postavljanje strateške podloge za sufinanciranje projekata. Osim toga, po prvi puta, u strateškom dokumentu koristi se i regionalni pristup planiranju prometa te Strategija definirana funkcionalne regije, temeljene na prometnoj potražnji i potrebama za razvojem pojedinih sektora prometa i prometne infrastrukture, a imajući u vidu upravo zemljopisne različitosti i prometne navike u pojedinim područjima Hrvatske. Treba naglasiti da funkcionalne regije, gledajući potražnju za prometnim uslugama postoje i danas, ali one nisu nikad bile uvrštene u strateške dokumente, niti promatrane kroz prometno planiranje. One ne podrazumijevaju niti prejudiciraju administrativna područja, već predstavljaju logičnu prometnu cjelinu koja prometno gravitira razvijenom gradskom području. Za svaku funkcionalnu regiju izrađena je SWOT analiza.

Jednako tako, po prvi put u republici Hrvatskoj izrađuje se Nacionalni prometni model – kao baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Ključne aktivnosti u njegovoj izradi podrazumijevaju prikupljanje i analizu  postojećih podataka, definiranje nedostatnih podataka i daljnje prikupljanje u svrhu dokazivanja opravdanosti pojedinih mjera postavljenih u Strategiji iz kojih se dalje financiraju pojedinačni projekti. Na temelju rezultata Prometnog modela i rezultata Strategije za integriranje i upravljanje prometnim podacima, koju Ministarstvo provodi, postojat će jasni pokazatelji za financijski opravdana i racionalna ulaganja.

„Ovakvim strateškim planiranjem naglasak nije samo na infrastrukturi, već i na organizaciji i radu svih prometnih usluga, što je izuzetno važno u kontekstu neopravdanih ulaganja u infrastrukturu.“, zaključio je svoje izlaganje ministar Hajdaš Dončić te podsjetio kratko na faze izrade Strategije:
1. Ministarstvo je osnovalo šest sektorskih radnih grupa za sektore željeznica, cesta, zrakoplovstva, pomorstva, unutarnje plovidbe te javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti kako bi izradili koncepte sektorskih prometnih strategija;
 2. Sektorske prometne strategije objedinjene su u jedinstven i integriran dokument Strategije prometnog razvoja RH koji će omogućiti sufinanciranje projekata EU sredstvima prije kraja 2014.;
 3. Trenutno je dokument u fazi upućivanja na javnu raspravu, a zatim će u rujnu 2014. biti upućen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje;
4. Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja RH je započela paralelno s izradom Strategije;
 5. Nacionalni prometni model, koji se po prvi puta, i to od svibnja ove godine izrađuje u Republici Hrvatskoj, bit će baza podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora. Njegova izrada trajat će dvije godine, a obuhvatit će aktivnosti prikupljanja podataka, analizu postojećih podataka, provođenje anketa i analizu postojećeg prometnog sustava te konačno izradu nacionalnog prometnog modela.
6. Na temelju prometnih podataka koji nedostaju, a koje će dati Prometni model, pristupit će se reviziji Strategije prometnog razvoja. S unesenim izmjenama Strategija će biti potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, i koji je kao takav osnova prometnog planiranja i financijski

Na temelju rezultata prometnog modela, moći ćemo doraditi te ne samo ispuniti preduvjet za financiranje, već i izraditi potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na kompletnim i točnim prometnim podacima, a kao takav je osnova prometnog planiranja i financijski opravdanih i racionalnih ulaganja u sve segmente prometa.

Osim javnog izlaganja nacrta buduće Strategija, danas su predstavnici zainteresirane javnosti mogli pogledati i prezentaciju pripadajuće Strateške studije utjecaja na okoliš koja je izrađivana paralelno sa Strategijom, a koju je predstavio izrađivač Demetris Economides iz konzultantske tvrtke PLANET S.A.

Na javnom izlaganju oba dokumenta uz ministra su sudjelovali zamjenik ministar Zdenko Antešić, pomoćnici ministra Marko Lončarević, Zorica Lučić i Veselin Biševac, načelnici prometnih sektora Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te mnogobrojna zainteresirana javnost koju su činili akademska zajednica, sektorska udruženja, tvrtke u resoru, udruge gradova, općina i županija te mnogi drugi.


PRILOG:

PREZENTACIJA 1 - STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE (.pptx)

PREZENTACIJA 2 - STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ (.pptx)