DUNAVSKA STRATEGIJA

DUNAVSKA STRATEGIJA
Strategija Europske unije za dunavsku regiju

 
Dunavska strategija  je program kojim se želi potaknuti bolja suradnja i koordinirano djelovanje u ostvarenju zajedničkih ciljeva 14 zemalja dunavskog riječnog sliva. U program je uključeno osam zemalja članica EU: Austrija, Bugarska, Češka, Mađarska, Njemačka (Baden−Württemberg), Bavarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska; države partneri su: BiH, Crna Gora, Moldova, Srbija i Ukrajina, a zainteresirane strane, regionalna i lokalna uprava, nevladine udruge, akademske institucije, privatni sektor, financijske institucije.

Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna stanovnika dunavske regije, koji bi s trebao postići kroz poboljšanje cestovnog i željezničkog prometa te plovnosti rijeka uz korištenje obnovljivih izvora energije, budući je jedan od ciljeva očuvanje okoliša, čiste vode i bioraznolikosti.

Dunavskom strategijom također je dogovorena zajednička suradnja na ekonomiji, edukaciji, istraživanjima i inovacijama kako bi se regiju promoviralo kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju, a jedan od ključnih problema s kojima se trenutno suočava, pitanje je sigurnosti i organiziranog kriminala.

Strategija je usvojena na sastanku Europskog vijeća 24. lipnja 2011. godine., a  čine je  dva dokumenta:
1. Komunikacija Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o Strategiji EU za dunavsku regiju - Communication EU Strategy for the Danube Region

2. pripadajući Akcijski plan - Action Plan for the EU Strategy for the Danube Region


Utvrđena su četiri glavna cilja, odnosno stupa suradnje:
  • Povezivanje dunavske regije (održiva prometna i energetska povezanost, jačanje turizma, kulturne razmjene i međuljudskih kontakata)
  • Očuvanje okoliša u dunavskoj regiji (očuvanje vodnih resursa, bio-raznolikosti i kvalitete zraka i tla, upravljanje rizicima)
  • Izgradnja prosperiteta u dunavskoj regiji (poticanje društveno-gospodarskog i ljudskog razvoja)
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i sigurnosti u dunavskoj regiji (jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje te suradnja na području sigurnosti i borbe protiv kriminala)

Glavni ciljevi Dunavske strategije razvijat će se kroz jedanaest prioritetnih područja:
  • Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa
  • Poticanje razvoja održivih izvora energije
  • Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima
  • Očuvanje kvalitete voda
  • Upravljanje rizicima za okoliš
  • Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla
  • Razvoj društva znanja kroz istraživačku djelatnost, obrazovanje i informacijske tehnologije
  • Jačanje konkurentnosti poduzeća
  • Ulaganje u ljude i vještine
  • Jačanje institucionalnih kapaciteta i suradnje
  • Zajedničko razmatranje sigurnosnih pitanja i suzbijanje organiziranog kriminala

Temeljno načelo Strategije je „3 NE“ - ne novim institucijama, ne novim izvorima financiranja i ne novom zakonodavstvu. Odnosno, Dunavska strategija trebala bi se provoditi bez novih izvora financiranja, kroz postojeće strukture i institucije te bez usvajanja novih pravnih okvira i instrumenata.

Financijski izvori trebali bi biti nacionalna, regionalna i lokalna sredstva, strukturni ili IPA fondovi, uključivanje EIB i EBRD te drugih međunarodnih financijskih institucija i donatora.

U pripremnim sastancima pokretanja Dunavske strategije na najvišim razinama prikupljeno je 800 projektnih prijedloga, a glavni kriteriji su opća potrebnost; značaj za makro−regiju i realna izvedivost.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u Strategiji za dunavsku regiju sudjeluje unutar prioritetne osi „Jačanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa“ za područja:
 
I.a „Unutarnji plovni putovi“ (koordinatori Austrija i Rumunjska) - IA: http://www.danube-navigation.eu/
 
 
 
 
 
I.b „Željeznica,cesta i zrak“ (koordinatori Slovenija i Srbija) - IB : http://groupspaces.com/MobilityRail-Road-Air/
 

Hrvatska predstavnica za Ia i Ib prioritetnu os je Ana Barišić, Sektor za fondove EU
e-pošta: ana.barisic@mppi.hr

Obrazac za prijavu projekata Ia:
Obrazac za prijavu projekata Ib: